subota, 24. prosinca 2011.

Sretan Božić!

Poštovani čitatelji!


Blagdani su opet tu! Vrijeme obiteljskih okupljanja, darivanja i čestitanja... Vrijeme dobrih nakana i radosti... 


Želim vam svima sretan Božić i sve najljepše u predstojećim blagdanima! Neka nam Nova 2012. godina donese ljubav i mir, sreću i zdravlje, istinu i mudrost, blagostanje i buđenje... Dolazi nam jedno novo i lijepo vrijeme, gledajte na budućnost s radošću!


Za blagdane uživajte u svečanom jelovniku i tradicionalnim blagdanskim jelima okruženi obitelju i dragim ljudima. Uživajte u pravoj hrani bez straha i loše savjesti. Svečanost i gozba oduvijek su bili dio ljudske kulture, a bogati praznički stol simbol obilja, sreće i blagostanja - neka tako ostane i dalje! 




četvrtak, 22. prosinca 2011.

Božićni kolačići LCHF

Lješnjakove kuglice
Sastojci za kuglice:
1 dl slatkog vrhnja
50 g tamne čokolade, najmanje 70% kakaa
25 g maslaca ili kokosovog ulja
1 žličica vanilije
3 dl fino mljevenih lješnjaka

Kuglice se valjaju u:
2 žlice kakao praha
1 žličica zaslađivača na bazi stevije i eritritola*

Postupak:
Zagrijte vrhnje i u njemu otopite čokoladu, dodajte maslac ili kokosovo ulje i miješajte dok se sve ne spoji u glatku smjesu. Dodajte vaniliju i mljevene lješnjake. Ako je smjesa prerijetka dodajte još malo mljevenih lješnjaka. Oblikujte kuglice i uvaljajte ih u mješavinu kakaa i zaslađivača. Čuvati u hladnjaku. 

*Zaslađivači
Stevija i Eritritol su dozvoljeni prema LCHF. Stevija je ljekovita biljka slatkog okusa od koje se proizvodi zaslađivač u tableticama, prahu ili tekućini. Međutim mnogima se stevija ne sviđa jer ostavlja određeni aftertaste, ovisno koja vrsta se koristi i sa čime se miješa. Meni je stevija u prahu okej kad je koristim za kolače ili sladoled koji sadrže tamnu čokoladu, jer čokolada prikriva okus stevije.

Eritritol je šećerni alkohol koji se dobiva fermentacijom šećera. Ne sadrži kalorije, ne šteti zubima, ne podiže razinu šećera u krvi niti izaziva izlučivanje inzulina. Izgleda kao šećer i ima skoro isti okus kao šećer pa je popularan za pravljenje kolača. Norveška doktorica Sofie Hexeberg koja u svojoj klinici radi na principu LCHF prehrane, preporučuje eritritol kao sredstvo za zaslađivanje. U Norveškoj i Švedskoj se eritritol prodaje pod imenom SukrinMnogi proizvođači miješaju steviju i eritritol, kao npr SteSweet koji se može nabaviti u Hrvatskoj. 

Za steviju sam sigurna da je zdrava i nije štetna. No iako za eritritol mnogi tvrde isto, moja je preporuka da ipak budemo na oprezu jer smatram da još nemamo dovoljno saznanja o tome može li imati kakvo štetno djelovanje. Postoji naime sumnja, da eritritol doprinosi intestinalnoj propusnosti (propusnim crijevima) a količina i učestalost konzumacije igraju veliku ulogu. Stoga, povremeno dodati u neki kolač žlicu-dvije eritritola uz steviju kao glavni zaslađivač je prihvatljivo, ali upotrebljavati ga u količinama od 100-200 grama kao zamjenu za šećer, ne preporučujem. Moje mišljenje je da zaslađivači općenito nisu za svakodnevnu upotrebu i da je najbolje odvići se od slatkog okusa koji mnoge dovodi u napast i izaziva želju za jelom. Ali svakako je pozitivno da postoji alternativa za slatko u specijalnim prilikama kao što su Božićni blagdani. 


Čokoladne kocke
Sastojci:
2 dl slatkog vrhnja

50 g maslaca
30-40 g tamne čokolade, najmanje 70% kakaa

Postupak:
Zakuhajte vrhnje i dodajte čokoladu da se otopi. Dodajte maslac da se i on otopi i sve miješajte dok ne zakuha. Smanjite vatru i ostavite da lagano kuha bez poklopca 20-30 minuta. Često promiješajte i pazite da ne zagori. Kad se zgusne izlijte smjesu u manji pleh obložen papirom za pečenje. Ostavite u hladnjaku preko noći i slijedeći dan narežite male kocke. Čuvajte u hladnjaku.

Bounty čokoladice
Sastojci:
150 g omekšalog maslaca
2 žlice eritritola i prstohvat stevije u prahu
150 g kokosovog brašna
0,5 žličice vanilije
1 žumanjak
100 g tamne čokolade, po mogućnosti 90% kakaa ili najmanje 70%

Postupak:
Pomiješajte maslac, zaslađivač, vaniliju, žumanjak i kokosovo brašno. Izradite tijesto da bude glatko i stavite ga u hladnjak na sat-dva. Zatim oblikujte duguljaste valjčiće, stavite ih na pladanj i opet u hladnjak 1 sat. Otopite čokoladu na pari pa u nju uvaljate valjčiće. Čokoladice složite na pladanj obložen papirom za pečenje i opet u hladnjak na par sati. Kad se stisnu možete ih prebaciti na pladanj bez papira.

Ledene čokoladice
Osnovni sastojci:
100 g tamne čokolade najmanje 70% kakaa
50 g kokosovog ulja
0,5 žličice vanilije

Dodaci za okus:
1 žličica ribane narančine kore
1 žličica cimeta
0,5 žličice kardamoma
1 žlica nescafe
1 žlica konjaka ili whiskeya

Postupak:
Rastopite kokosovo ulje i čokoladu, dodajte vaniliju i neki od predloženih dodataka za okus. Ulijte u male aluminijske forme i stavite u hladnjak. 

Recepti sa bloga Marianns LCHF mat & bak
Fotografije sa bloga Kakboken

nedjelja, 18. prosinca 2011.

Umirati da bi znali

Dr Max Gerson

Umirati da bi znali (Dying To Have Known) dokumentarni je film Stevea Kroschela o njegovom 52-dnevnom putovanju kako bi pronašao dokaze o učinkovitosti Gerson terapije – prirodne terapije protiv raka. Kroschel je putovao preko Atlantika i Tihog oceana, od New Yorka do San Diega i Aljaske, od Nizozemske i Meksika do Japana. Posjetio je klinike koje primjenjuju Gerson terapiju i intervjuirao brojne pacijente, znanstvenike, kirurge i nutricioniste koji svjedoče o djelotvornosti terapije u liječenju raka i drugih degenerativnih bolesti te iznio dokumentirane dokaze koji potvrđuju ovu teoriju. Gerson metoda je jedna vrsta detoksifikacijske dijete koja djeluje tako što potiče čiščenje tijela od toksičnih tvari, potiče metabolizam, jača imunološki sistem u tijelu i aktivira vlastitu sposobnost tijela da se samo izliječi. 

Međutim, moja preporuka da pogledate ovaj film nije preporuka za Gersonovu, niti bilo koju drugu metodu liječenja raka. Ovaj film treba pogledati iz razloga što vrlo dobro otkriva kako službena medicina i farmaceutska industrija funkcioniraju – pomoću monopola koji omogućuje kontrolu nad ljudima i njihovim zdravljem. 

Ovaj dokumentarni film se radi i o tome kako industrija raka – farmaceutska industrija – ignorira prirodne načine liječenja ove bolesti kao što je promjena prehrane. Zašto? Carolyn Dean, doktor medicine i autorica knjiga The Magnesium Miracle i Death by Modern Medicine, kaže da je razlog vrlo jednostavan: ”Prehrana kao tretman liječenja raka ne može se patentirati. Nije skup, ne zahtjeva primjenu lijekova i na njemu se ne može zaraditi. Zato se ne uklapa u naučni medicinski model službene medicine”. Dr Dean je kroz svoj rad na Death by Medicine otkrila da u Americi zbog moderne medicine godišnje preuranjeno umire 784 000 ljudi. 

Marcia Angell, doktor medicine i bivša glavna urednica medicinskog časopisa New England Journal of Medicine te autorica knjige The Truth About the Drug Companies: how they deceive us and what to do about it, kaže da su farmaceutske kompanije do te mjere korumpirale institucije, istraživače i publikacije da je medicinsko istraživanje doslovce reklama za lijekove a ne traženje istine. 

”Ako liječnici znaju da postoji lijek, i šalju pacijente kući da umru, to je okrutnost veća od holokausta” kaže 84-godišnja Charlotte Gerson, kćer pokojnog doktora Gersona. No, ja ne mislim da većina liječnika ovo rade namjerno. Problem je neznanje i potpuno krivi pogled na ljudsko tijelo jer se fokus stavlja na bolest a ne na zdravlje kao prirodno stanje ljudskog organizma, pa se zanemaruje samoiscjeljenje kao urođena sposobnost ljudskog tijela.  Ovo je posljedica propagande industrije raka i općenito industrije bolesti (farmaceutske industrije) kojoj je glavni cilj profit i potpuna kontrola radi zaštite profita. 

Film traje 1 sat i 19 minuta i ima prevod. Jako je dobro napravljen i kako ide prema kraju ima sve veću težinu. Kroschel posjećuje Japan gdje intervjuira doktora Yoshihiko Hoshino koji je prije 16 godina i sam obolio od raka debelog crijeva koji je metastazirao na jetru. Dr Hoshino uspješno se izlječio Gersonovom metodom i otada ovu metodu primjenjuje u svojoj klinici za liječenje pacijenata gdje je sva službena dokumentacija o izlječenju i oporavku pacijenata dostupna. 

Pogledajte film na YouTube: Umirati da bi znali 

Više o Gerson terapiji: Gerson Insitute   

nedjelja, 4. prosinca 2011.

Kako je poljoprivreda uništila zdravlje ljudske populacije


Današnja se prehrana uglavnom temelji na žitaricama poput pšenice, zobi, kukuruza i riže. No, općeprihvaćena tvrdnja da su žitarice zdrava hrana zapravo je još jedan neosnovani nutricionistički mit koji se polako ali sigurno ruši. U novije vrijeme imamo sve više dokaza da prehrana temeljena na žitaricama uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema. Sigurno se pitate, zar nisu ljudi oduvijek jeli žitarice? Pa ne, zapravo ih jedemo tek odnedavno, nekih 5 000 do 10 000 godina. Iako ovo zvuči jako dugo, zapravo je to samo mali djelić u odnosu na cjelokupnu povijest čovječanstva na zemlji.

S poljoprivrednom revolucijom, kad su ljudi za prehranu počeli uzgajati žitarice – jednogodišnje trave, dogodio se veliki preokret u načinu prehrane i načinu života tadašnjih lovaca i sakupljača. Stanovništvo je ekspandiralo jer su ljudi dobili stalan izvor kalorija, sela i gradovi nicali su jer se čovjek više nije trebao seliti za hranom već ju je mogao uzgajati tamo gdje se naselio. Ovo zvuči prilično dobro, zar ne – više hrane i trajno sklonište. Da, ali dogodilo se i nešto drugo. Antropologija nam kaže da je, otkako smo počeli uzgajati žitarice, došlo do pogoršanja zdravlja i tjelesnog razvoja. Došlo je do smanjenog rasta, smanjenog životnog vijeka, povećanja smrtnosti dojenčadi, povećanja infektivnih bolesti i zubnog karijesa, nedostatka željeza i slabljenja kostiju. Istraživanja su pokazala da je čak došlo do smanjenja mozga. Ukratko, poljoprivrednici više nisu bili tako zdravi i otporni kao lovci i sakupljači. Isti geni, isti homo sapiens, ali različita hrana, velikom dijelu populacije donijeli su lošije zdravlje. No to je bila tek naznaka problema koje će žitarice donijeti čovječanstvu.

Drugi veliki preokret u načinu prehrane i načinu života ljudske populacije dogodio se s industrijskom revolucijom u 20. stoljeću. Odjednom je postala pristupačna prerađena rafinirana hrana, šećer, bijelo brašno i industrijska ulja. Ljudi su prestali obrađivati zemlju i uzgajati životinje, počeli su raditi u tvornicama i kupovati industrijsku hranu te su pomalo napuštali svoj tradicionalni način prehrane.

Zadnji preokret dogodio se krajem 70-ih i počekom 80-ih godina, kada su stručnjaci proglasili da masnoća deblja, a kolesterol ubija. Ostatak priče nam je već dobro poznat: da bi izbjegli te “strašne” masnoće, ljudi su počeli jesti još više hrane od brašna žitarica, više ugljikohidrata i procesirane hrane. Umjesto zasićenih masnoća životinjskog porijekla počela su se koristiti u većoj mjeri rafinirana biljna ulja te hidrogenizirane masti i trans masti. Otada se svijetom proširila epidemija debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, autoimunih bolesti, alergija i raka. Danas dvije trećine zapadnog svijeta pati od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti, polovica stanovništva uzima lijekove na redovnoj bazi, a stariji ljudi dnevno uzimaju najmanje tri tablete. Zar smo kao vrsta genetski toliko “neispravni” da se ne možemo održati na životu bez farmacetskih lijekova?

Ne, nismo genetski neispravni. Mi smo genetski još uvijek lovci i sakupljači od prije 10 000 godina, prilagođeni da jedemo hranu životinjskog porijekla bogatu mastima i bjelančevinama, te samoniklo bilje, povrće i divlje voće. Žitarice nisu izvorna čovjekova hrana i uz pomoć fosilnih nalaza moguće je dokazati da je poljoprivreda ljudskoj vrsti donijela slabije zdravlje. Međutim, kao jeftin i pristupačan izvor energije, žitarice su kroz noviju ljudsku povijest često predstavljale način preživljavanja i k tome su osigurale ekspanziju ljudske populacije. Zato je dr. Loren Cordain, autor knjige The Paleo Diet (Paleo dijeta), žitarice prozvao “dvosjeklim mačem čovječanstva”. 


Pročitajte:


subota, 26. studenoga 2011.

Keksi od sjemenki i eggmjolk

Ovo je vrlo popularan napitak među sljedbenicima LCHF načina prehrane u Švedskoj. Na švedskom äggmjölk (eggmjolk), na engleskom egg milk, u prevodu - mlijeko od jaja! I da znate odmah da je puno ukusnije nego što zvuči :) Odlično rješenje za one koji ne podnose mlijeko a vole bijelu kavu, ali i za sve ostale naravno - ukusan i hranjiv napitak. 

Sastojci:
1 cijelo jaje
1 žumanjak
1-2 žličice maslaca
1-2 žličice kokosovog ulja
1,5 - 2 dl kipuće vode 

Postupak:
Mikserom istucite jaje i žumanjak dok voda zakuha. U jaje dodajte maslac i kokosovo ulje (može i samo maslac). Zatim polako ulijevajte vruću vodu u jaja neprestano miksajući. Voilà, gusto fino pjenasto mlijeko je gotovo! 

Ja obično dodam malo cimeta i prave vanilije, a fino paše i kardamom. Dodajte ovo mlijeko u skuvanu kavu, a višak spremite u hladnjak za kasniju upotrebu. Ako volite čokoladno mlijeko dodajte u eggmjolk kakao u prahu i steviju, te po želji  malo tučenog slatkog vrhnja. 

Update 2015: Tokom godina isprobavala sam razne verzije egg milka ili "bulletproof" kave - bez jaja, sa jajem, sa vrhnjem, bez vrhnja... Na kraju mi je najdraži egg yolk cappuccino: jedan žumanjak, žlicu maslaca, žlicu kokosovog ulja i cimet izmiksam sa sasvim malo vrele vode da se sve stopi i zapjeni i to dodam u kavu (za dvije kave). Hoću reći, nema strogih pravila, slobodno je eksperimentirati po svom guštu.



Foto Danijela Bolanča
Keksi od sjemenki

Sastojci:
1 dl sjemenki suncokreta
1 dl sjemenki sezama
0,5 dl sjemenki lana
1,5 žlica psyllium praška
2 žlice kokosovog ulja
2,5 dl kipuće vode
0,5 - 1 žličica morske soli 

Možete upotrebiti začine po želji, ja sam dodala malo timjana i crvene paprike, a može se dodati cimet, kardamom, đumbir... eksperimentirajte! 

Postupak:
Pomiješajte suhe sastojke. U kipućoj vodi otopite kokosovo ulje, prelijte preko sjemenki i dobro promiješajte. Smjesu ostavite da odstoji sat vremena. Zatim na pleh obložen papirom za pečenje razvucite smjesu u tanki sloj uz pomoć gumene lopatice za tijesto. Pecite na 150 stupnjeva oko 45 minuta. Izvadite iz pećnice i izrežite kekse pomoću noža za pizzu. Ostavite kekse vani da se dobro osuše prije nego ih spremite u posudu ili vrećicu. Predobri su! 

Dajte djeci da grickaju ove zdrave kekse uz čokoladni eggmjolk. Zgodni su i za ponijeti sa sobom, "za svaki slučaj".


četvrtak, 17. studenoga 2011.

Zašto LCHF i što nije u redu s ugljikohidratima

Slika Birgitte Höglund: Piletina i povrće pečeno na maslacu

LCHF je naziv koji je nastao u Švedskoj, Low Carb High Fat – prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata i povećanim udjelom masnoće. Koliko ”malo” ugljikohidrata je ”sniženi” unos ili low carb? Nema strogog pravila ali svakako dosta niži od preporučenog, obično 50-100 g. Prehrambena piramida kaže da 60 % svojih kalorijskih potreba trebamo zadovoljiti iz ugljikohidrata (škroba i šećera iz žitarica, kruha, tjesterine, riže, kukuruza i sl). Ako je moja kalorijska potreba oko 2000 kcal dnevno to znači da dnevno trebam uzimati 1200 kalorija iz ugljikohidrata tj jesti 300 grama šećera i škroba. 

Zašto je ovo loše? Pa, razloga je više: Ugljikohidrati su šećer i škrob, koji se brzo razgrađuju u osnovne molekule: šećer u glukozu i fruktozu, mlječni šečer u glukozu i galaktozu a škrob u čistu glukozu. Glukoza zatim ulazi u krvotok. (Fruktoza ne ide u krvotok, ona ide direktno u jetru i tamo se pretvara u trigliceride te pridonosi stvaranju ”masne jetre”). Normalna količina glukoze u našem krvotoku je 5 grama (otprilike jedna žličica). Povišen šećer u krvi toksičan je za tijelo, pa zato gušterača odmah izlučuje inzulin koji šećer-glukozu čisti iz krvotoka i šalje ga u stanice. Dakle kad unosimo 300 g šećera kroz prehranu, neprestano pumpamo svoj krvotok sa glukozom i inzulinom. Stalno povišeni šećer i stalno povišeni inzulin dovode do upalnih procesa u tijelu, metaboličkih poremećaja i kroničnih bolesti. Šećer nije građevinski materijal za tijelo, nije esencijalna tvar kao što su proteini i masti. Šećer jedino daje brzu energiju, s naglaskom na brzu, jer ono što trenutno ne stignemo potrošiti za energiju, tijelo pretvara u mast i sprema u masnim zalihama kao rezervu energije ”za kasnije”. Tako se debljamo. 

Grupa namirnica koja sadrži najviše ugljikohidrata (tj škroba = glukoze) su žitarice. Prema LCHF se ne jedu ni žitarice niti bilo koji proizvodi od brašna – kruhovi, tjestenina, peciva… Međutim žitarice nisu problematična namirnica samo zbog svog visokog sadržaja šećera. Većina žitarica sadrži teško probavljivi protein gluten kojeg većina ljudi uopće ne podnosi i koji je uzročnik mnogih autoimunoloških bolesti pa je i to dodatni razlog zašto ih ne želimo u prehrani. Nadalje, one sadrže i tzv antinutrijente, spojeve koji sprečavaju apsorpciju i iskorištavanje minerala kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka, a nedostatak ovih minerala dovodi do teških bolesti. Dakle mnogo je razloga za izbjegavanje žitarica i u tome se slažu svi zagovornici sve raširenijeg i sve popularnijeg low carb pokreta širom svijeta. 

Nazivi su mnogi – PaleoPrimalOptimalLCHF. Zajedničko za sve je low carb – manje ugljikohidrata. Ovdje ne ubrajam neke low carb visokoproteinske dijete kao npr Dukan ili Protekal ili slične. Dijeta sa niskim udjelom ugljikohidrata a povećanim udjelom proteina nije zdrava. Smanjeni unos kalorija iz ugljikohidrata treba se nadoknaditi povećanim unosom zdravih prirodnih masnoća a ne povećanim unosom proteina. Masnoća je najbolji izvor energije za čovjeka ali i izvor važnih hranjivih tvari kao npr esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u masti (A, D, K, E) bez kojih se ne bi mogle odvijati važne funkcije u našem tijelu. Kako masnoća sadrži dvostruko više kalorija nego ugljikohidrati tako mi na LCHF zapravo sa manjom količinom hrane nadoknađujemo kalorijski deficit kad smanjimo unos ugljikohidrata. 

Prehrambena piramida kaže da trebamo jesti
55 – 60 % kalorija iz ugljikohidrata
30 % kalorija iz masti 
10 – 15 % kalorija proteina 

Ako uzmemo na primjer dnevni jelovnik na bazi 2000 kalorija, to bi bilo:
1100 – 1200 kalorija iz UH ili 275 – 300 grama UH (1 g UH ima 4 kcal)
600 kalorija iz masti ili 67 g masti (1 g masti ima 9 kcal)
200 – 300 kalorija iz proteina ili 50 – 75 g proteina (1 g proteina ima 4 kcal). 

300+67+50= ukupno 417 grama ugljikohidrata, masti i proteina. (Ovo nije cjelokupna težina hrane koju dnevno pojedemo, jer sve namirnice osim UH, M i P sadrže i veći postotak vode. Dakle ovo je težina makronutrijenata bez vode.) 

Prema LCHF unosimo uglavnom između 50 - 100 g ugljikohidrata dnevno. Uzmimo primjer jelovnika na bazi 2000 kcal, sa 50 g UH dnevno. 

50 g UH je 200 kalorija ili 10 % dnevne potrebe od 2000 kalorija.
75 g proteina (isto kao prema piramidi) je 300 kalorija ili 15% dnevne potrebe od 2000 kalorija.
Ostale kalorije ćemo nadoknaditi iz masnoće, 75 % od 2000 kalorija je 1500 kalorija iz masnoće ili 167 grama masnoće

Dakle za unos 2000 kalorija prema LCHF trebamo 50+75+167=292 grama makronutrijenata UH, P i M (težina bez vode). Usporedimo li sa 417 grama u gornjem primjeru vidimo da na LCHF količinski jedemo 30% manje hrane, što je blagotvorno za crijeva i probavu, i odlično za okoliš jer štedimo resurse. 

Još jedna napomena: 167 g masti ne znači da se jede 167 g maslaca ili svinjske masti dnevno. Masnoća se prirodno nalazi i u namirnicama: mesu, ribi, jajima, mlječnim proizvodima, orašastim plodovima, avokadu, sjemenkama. Obratite pažnju na donji primjer jelovnika. 

Mitovi o low carb prehrani su razni. Protivnici tvrde da ne jedemo voće ni povrće, te da se trpamo špekom, čvarcima i majonezom. Razni dušobrižnici misle da ne unosimo dovoljno hranjivih tvari i da nam jelovnici nisu balansirani. Ovo naravno nema nikakve veze sa istinom. Upravo izbacivanje ispraznih kalorija iz šećera i škroba omogućava nam unos više kvalitetnih nutritivno bogatih namirnica koje nam osiguravaju sve potrebne hranjive tvari. 

Ne treba se zamarati raznim "alatima" za računanje unosa vitamina i minerala, jer oni ne uzimaju u obzir stvarnu biološku iskoristivost vitamina i minerala iz hrane. Jer, iako u prehrambenim tablicama stoji da žitarice sadrže mnoštvo minerala, ovi zapravo nisu dostupni. Antinutrijenti u žitaricama, kao što je fitinska kiselina, vezuju minerale za sebe radi čega ih mi ne možemo iskoristiti. Osim toga, sadržaj vitamina, minerala i antioksidanata puno je veći u organski uzgojenim namirnicama nego u onima iz konvencionalnog uzgoja. Sadržaj hranjivih tvari jako varira i u odnosu na sezonu, klimatske uvjete i vrijeme berbe (nezrelo ubrano voće i povrće ima puno manje hranjivih tvari). Prema Paleo LCHF nastojimo što je moguće više birati prirodne namirnice iz organskog ili domaćeg uzgoja, lokalno proizvedene i što manje prerađene. Ovo nažalost prehrambene tablice i "alati za izračun unosa nutrijenata" ne uzimaju u obzir. Također ne uzimaju u obzir važan omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina: meso, mlijeko i jaja životinja sa paše sadrže puno više esencijalne omege 3, dok meso, mlijeko i jaja životinja iz konvencionalnog uzgoja koje se tove žitaricama i sojom, sadrže prevelik udio omege 6 koja djeluje inflamatorno. Niti ovaj problem prehrambene tablice ne uzimaju u obzir. 

LCHF prehrana je raznovrsna, sastoji se mesa, jaja, ribe, puno više povrća nego što se jede na standardnoj prehrani, prirodnih zdravih masnoća, pravih mlječnih proizvoda, orašastih plodova i voća. Količinski se pojede manje, a ipak sitije, nego kad se jede kruh, tjestenina, riža i krumpir, a tako je iz više razloga: 
  1. Budući da ugljikohidrati ne sadrže dovoljno hranjivih tvari, ne daju zadovoljavajući osjećaj sitosti i tijelo traži "još". 
  2. Ugljikohidrati se razgrađuju na šećere koji djeluju na osjetljivu kemiju mozga kao opijati i mozak traži "još".
  3. Inzulin koji se izlučuje brzo nakon obroka bogatog ugljikohidratima djeluje na nagli pad šećera u krvi što dovodi do brze ponovne gladi.
  4. Masnoća je hranjiva i daje dugotrajni osjećaj sitosti.  Šećer u krvi ostaje stabilan, ne izaziva izlučivanje inzulina, pa ne dolazi ni do previsokog ni do preniskog šećera u krvi. 


 .•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•.Primjer: Menu alla LCHF .•:*¨¨*:•..•:*¨¨*:•.

Doručak: 2 jaja pečena na 2 žličice maslaca (10 g), 100 grama žute paprike i 1,5 dl kefira ili jogurta sa 3% mm


Ručak: salata sa tunjevinom: 100 g rajčice, 100 g zelene salate, 80 g tunjevine iz konzerve, 2 žlice maslinovog ulja (30 g) i limunov sok
Desert: 100 g malina sa 0,5 dl tučenog slatkog vrhnja


Večera: janjeći kotlet (120 g) i tikvica (150 g) pečeno na 2 žličice svinjske masti (10 g) sa češnjakom
Desert: jabuka 120 g


Međuobrok: jedna šaka (50 g) badema i oraha. U toku dana 2 kave sa 0,5 dl slatkog vrhnja ukupno.

Ukupno 1970 kcal
Proteini 76 g ili 16 %
Masti 161 g ili 74 %
Ugljikohidrati 51 g ili 10 %



Da li biste rekli da nešto nedostaje u ovom jelovniku ili da su obroci "premasni"? 

utorak, 15. studenoga 2011.

Manje šećera - više beba: Trudnoća i LCHF

U Švedskoj svaka četvrta odrasla osoba jede prema LCHF principu. Kako popularnost LCHF prehrane u zadnje vrijeme brzo raste tako je naravno sve više i žena koje prelaze na ovaj način prehrane pa i ostaju na njemu i za vrijeme trudnoće. Zapravo, najbolje što jedna trudnica može učiniti za sebe i svoju bebu je da jede prirodnu i zdravu hranu i da izbaci industrijske prerađevine. Bebe se lijepo razvijaju, rađaju se normalne tjelesne težine, mame ne dobivaju masu suvišnih kilograma za vrijeme trudnoće, ne nakupljaju vodu u tijelu, izbjegavaju trudnički dijabetes a one koje su ga ranije imale, drže šećer pod kontrolom i ne trebaju inzulinske injekcije. 

Prehrambena piramida kaže da trebamo 60% svojih kalorijskih potreba zadovoljiti iz ugljikohidrata (šećera i škroba). Uzmemo li npr neku minimalnu potrebu od 2000 kcal dnevno, to znači da bismo 1200 kalorija trebali uzimati iz ugljikohidrata tj konzumirati 300 grama šećera i škroba dnevno. I tako jedemo industrijsku hranu nakrcanu ugljikohidratima, brašno, šećer, peciva, torte, kolače, pahuljice, kruh, tjesteninu, slatkiše, sokove i gazirana pića, a povrh svega još i margarin, soju, GMO hranu, glutaminate, umjetne boje i arome i razne druge kemikalije u procesiranoj hrani. Procesirana hrana je štetna a ugljikohidrati koji se u njoj nalaze nisu esencijalne tvari, nisu građevinski materijal za tijelo, hormone, mišiće, mozak, kao što su to proteini i masnoće - ugljikohidrati su turbo energija koju ako ne potrošimo, taložimo u obliku masnih naslaga na tijelu. 

Prehrana sa smanjenim unosom ugljikohidrata (LCHF – Paleo – Primal – Low Carb – Optimal) zdrava je prehrana za sve, pa tako i za trudnice. Šećer, brašno, kruh i tijesto nutritivno su siromašne namirnice i ne gubimo ništa kad ih izbacimo iz prehrane. Upravo suprotno, kad jedemo manje praznih kalorija iz šećera i škroba, tada unosimo više nutritivno bogatih namirnica koje su građevinski materijal za naše tijelo čime osiguravamo bolje zdravlje i jači imunitet. Osim vrste namirnica i njihova kvaliteta igra vrlo važnu ulogu: zdravije je meso, mlijeko i jaja životinja iz organskog uzgoja, domaćeg uzgoja ili divljači nego meso životinja iz masovnog uzgoja gdje se životinje hrane koncentratima i sojom i gdje se tretiraju hormonima rasta i antibioticima. Zdravija je riba iz mora koja slobodno pliva i jede svoju prirodnu hranu nego riba iz uzgajališta koja se tovi žitaricama i pliva u vlastitom izmetu. Zdravija je prava slanina ili panceta nego salame pune konzervansa, pojačivača okusa i drugih kemijskih aditiva.

Prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata ne predstavlja nikakav rizik za trudnoću, nego upravo suprotno, može pomoći kod neplodnosti. Nova istraživanja pokazuju da je prehrana čest uzrok neplodnosti, a prema danskom ginekologu Bjarne Stygsby postoji jednostavan način da se neplodnost izliječi. Zadnjih godina su naučnici otkrili povezanost između inzulina i plodnosti, ali je do sada pažnja bila usmjerena na snižavanje inzulina pomoću lijekova. U svojoj knjizi Spis dig gravid (Jedi da zatrudniš) Bjarne Stigsby zajedno sa dijetistkinjom Charlotte Hartvig piše kako se šanse da se zatrudni mogu povećati uz pomoć metode koju on naziva KISS Klinisk InSulin Sænkende kost - Prehrana za snižavanje inzulina. Radi se o tome da se jede manje ugljikohidrata. Previše ugljikohidrata dovodi naime do visoke razine inzulina koji može pogoršati funkcije jajnika i smanjiti fertilitet. 

Prema statistici koju ginekolog Bjarne Stigsby vodi u svojoj klinici od 56% žena koje su zatrudnile, više od polovice su to uspjele uz pomoć promjene prehrane koja snižava razinu inzulina – potpuno bez hormonske terapije ili potpomognute oplodnje. Dr Stigsby izvještava da svaka sedma žena koja posjeti njegovu kliniku ima tako visoke razine inzulina da je to direktan uzrok njihove neplodnosti. Ove žene zato dobivaju upute da drastično smanje unos šećera, brašna, krumpira, te da umjesto toga jedu više proteina i masnoće kroz meso, perad, ribu, jaja, povrće i orašaste plodove. Nakon promjene prehrane često dobiju normalnu menstruaciju i ovulaciju čime se omogućava prirodno začeće, kaže Stigsby… Istom metodom dr Stigsby liječi PCOS - Sindrom policističnih jajnika. 

Na slici je supruga švedskog doktora Andreasa Eenfeldta, autora knjige Matrevolutionen (Prehrambena Revolucija), u devetom mjesecu trudnoće. Iako je Andreas švedski LCHF guru, njegova ga supruga Kristin baš i nije najozbiljnije shvaćala (tipično) pa je u trudnoću krenula sa ”balansiranom” prehranom koja se bazira na ugljikohidratima. Kao i mnoge trudnice, i nju je mučilo nakupljanje vode u tijelu i jaka natečenost, naročito u potkoljenicama. Preokret se dogodio na low carb cruisingu, kad je Kristin srela doktora Michael D. Foxa, specijalistu za fertilitet koji, kao i danac Stigsby,  liječi neplodnost i PCOS uz pomoć promjene prehrane - na low carb naravno. Dr Fox je objasnio Kristin da će natečenost nestati kad smanji unos ugljikohidrata i da je to sasvim bezopasno. On smatra da su trudnice još više osjetljive na šećer i škrob nego ne-trudnice. Kada je izbacila sav šećer, kruh, tjesteninu, rižu i krumpir iz prehrane otečenost je nestala u roku dva dana. Nastavila je do kraja trudnoće sa LCHF i sve je bilo u redu. Početkom rujna rodila se Klara 3610 grama i 51 cm, savršena beba koja lijepo raste i napreduje.

Napomena: Ovaj post nije zamjena za medicinski savjet trudnicama.


nedjelja, 30. listopada 2011.

Sigurnost upotrebe nepasteriziranog mlijeka

Zagovornici pasterizacije imaju pravo u jednoj stvari: neke vrste mlijeka ne bismo smjeli konzumirati nepasterizirano. Ali, takve vrste ne bismo trebali konzumirati uopće, jer se radi o mlijeku loše kvalitete. Mlijeko koje se proizvodi za pasterizaciju češće je lošije kvalitete nego mlijeko koje se proizvodi da bi se konzumiralo nepasterizirano. ”Ionako će pasterizacija uništiti sve bakterije” – misle proizvođači/uzgajivači. 

Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mlijeko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze,  sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača. 

Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva - sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno). 

Međutim, kako je proizvođačima mlijeka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mlijeka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja. 

Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mlijeka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mlijeka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mlijeko krava koje pasu travu puno zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. Mlijeko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA  kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje. 

Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mlijeka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mlijeko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mlijeko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano. 

Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mlijeka. 

Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.

Koje je onda nepasterizirano mlijeko sigurno za upotrebu?
  • Mlijeko koje dolazi direktno od životinja koje pasu travu i bilje u ljetnoj polovici godine a zimi dobivaju sijeno i silažu.
  • Po mogućnosti mlijeko sa ekoloških farmi.
  • Mlijeko sa farmi gdje se vodi dobra briga o životinjama i gdje su životinje zdrave.
  • Drugim riječima, krava kojoj su omogućeni uvjeti da živi kao krava, daje najbolje mlijeko.

Naravno da trebamo misliti i na farmere. I oni trebaju, kao i svi ljudi, biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mlijeka nego životinje hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mlijeka treba biti viša. Ja vjerujem da bi većina nas bila voljna platiti nekoliko kuna više po litri mlijeka ako znamo da je to pravo mlijeko – ne mislite li i vi tako?

Pročitajte više: Istine i laži o mlijeku


nedjelja, 23. listopada 2011.

Rođendanski meni

I tako je došlo vrijeme za proslaviti još jedan rođendan. Kako drugačije nego uz drage prijatelje, dobar zalogajčić i čašu (ili dvije) dobrog vina. 

Evo što je bilo na meniju. Zapravo sve vrlo jednostavne stvari jer se meni ne da raditi komplicirana jela i ukrašavati kolače do besvijesti. Ali bilo je fino.
  • punjena jaja sa kozicama
  • narezani sir parmigiano reggiano, domaća kuvana slanina i sremska kobasica
  • sir brie 
  • kiseli krastavci, masline
  • dimljeni losos
  • grčka salata
  • zelena salata
  • kruh od sjemenki i badema
  • marinirani pečeni svinjski kare
  • šampinjoni u vrhnju
  • marinirani pečeni pileći bataci
  • umak od creme fraiche i ajvara
  • čokoladna torta sa orasima i narančom
  • kokosove kuglice
  • bounty čokoladice 
  • crno ekološko vino
  • za dojilje cider - fermentirano piće od kruške
  • cappuccino

Naravno da je sve bilo LCHF. Sjedili smo satima i jeli bez onog osjećaja težine u želucu i napuhanog trbuha što je neminovno nakon hrane koja se sastoji od tijesta – šećera, brašna, margarina, rafiniranih ulja i ostale anti-hrane.

Evo recepata:

Punjena jaja sa kozicama
Skuhati jaja utvrdo. Prepoloviti, izvaditi žumanjke, izmrviti ih pa ih pomiješati sa creme fraiche, majonezom, malo senfa, limunovog soka, sol, papar i svježe kozice. Smjesom puniti polovice bjelanjka, ukrasiti sitno narezanim peršinom.

Grčka salata
Krastavac, rajčice, paprike, crveni luk, crne (neobojane) masline i feta sir. Začiniti sa maslinovim uljem, limunom, sol, papar.

Šampinjoni u vrhnju
Očistiti i narezati šampinjone, popržiti ih na maslacu. Dodati sol, papar i creme fraiche.

Čokoladna torta sa orasima i narančom
(Ovo je torta po Vladkinom receptu, definitivno najbolja LCHF torta do sada)
Sastojci:
8 jaja
250 g tamne čokolade 70 %
250 g mljevenih orasa
1 veća ili 2 manje naranče
zaslađivač na bazi stevije i eritritola u količini koja zamjenjuje 200 g šećera
500 ml slatkog vrhnja

Postupak:
Istući snijeg od bjelanjka. Istući žumanjak sa sladilom. Dodati ribanu ili mljevenu čokoladu, mljevene orase i koricu naranče. Na kraju dodati snijeg od bjelanjka. Peći u kalupu za tortu na 200 stupnjeva 30 – 40 minuta. Kad se ohladi preliti iscijeđenim sokom naranče. Namazati tučenim slatkim vrhnjem i posuti narezane listiće čokolade. Torta se može ukrasiti i narezanim ploškama naranče.

Bounty čokoladice
Sastojci:
250 g maslaca
1 dl slatkog vrhnja
250 g kokosovog brašna
zaslađivač na bazi stevije i eritritola u količini koja zamjenjuje 200 g šećera
200 g tamne čokolade 70 %

Postupak:
Na laganoj vatri otopiti maslac, vrhnje i sladilo. Kad zakuha maknuti sa vatre i umiješati kokosovo brašno. Izliti u pleh obložen sa papirom za pečenje. Staviti u frižider da se stisne, oko 2 sata. Izvaditi iz frižidera. Preokrenuti kolač na dasku za rezanje obloženu papirom za pečenje. Narezati kolač na kocke. Otopiti čokoladu u posudi uronjenoj u kipuću vodu. U pomoć dvije viljuške uvaljati svaku kocku u čokoladu i odložiti je na pladanj obložen papirom za pečenje (inače se čokolada zalijepi za pladanj). Ostaviti u frižideru da se stisne. 


Ma hrana je zapravo manje bitna. Ono što me veseli je okupljanje dragih prijatelja, uz pokoji zalogajčić, čašu dobrog vina i laganu glazbu u pozadini… 

Hvala društvo, baš nam je bilo super :)

Copyright © 2010-2017 Anita Šupe. Podijelite sadržaj s ovih stranica ali obavezno navedite izvor i ime autora.

Informacije sadržane na ovom blogu imaju svrhu općeg informiranja i nisu namijenjene kao medicinski savjet niti kao zamjena za savjet vašeg liječnika.